Zašto trebate antivirus

Zlonamjerni softver je nevidljiv. Ne možete ga otkriti ručno. Evo zašto.

Vaš uređaj je možda zaražen upravo sada, a da to ni ne znate. Suvremeni zlonamjerni softveri dizajnirani su da budu nevidljivi, da se neprimjetno pokrenu u pozadini dok kradu vaše podatke, da bilježe aktivnost tipkovnice ili koriste vašu internetsku vezu za rudarenje kriptovaluta.

Virus je teško otkriti

Za razliku od virusa iz 1990-ih koji su rušili računala ili prikazivali upozorenja, suvremeni zlonamjerni softver je sofisticiran. Djeluje u sjeni, osmišljen tako da izbjegne otkrivanje što je dulje moguće.

Simptomi za koje mislite da ukazuju na zlonamjerni softver često su pogrešni:

  • "Računalo mi je sporo" – Možda je zlonamjerni softver, ali može biti i pozadinsko ažuriranje, pun disk ili stariji hardver.
  • "Skočni prozori posvuda" – To je adware, najmanje opasna vrsta. Prave prijetnje se ne oglašavaju.
  • "Sve izgleda OK" – Ovo je najopasniji scenarij. Profesionalni zlonamjerni softver ne uzrokuje simptome.
Stvarnost: U 2023. prosječno vrijeme koje je tvrtkama trebalo da otkriju sigurnosni proboj bilo je 277 dana — više od 9 mjeseci. Ako milijarderske kompanije s timovima za sigurnost ne mogu otkriti proboj mjesecima, kako biste vi mogli?

Napadači ostaju na uređajima žrtava i godinama

Napredne trajne prijetnje (APT) su vrste zlonamjernog softvera dizajnirane za dugotrajni boravak. Jednom kad se instaliraju, one:

  • Skrivaju se unutar legitimnih sistemskih procesa
  • Koriste rootkit tehnike da ostanu nevidljive u pregledniku procesa (Task Manageru)
  • Komuniciraju sa kontrolnim serverima putem šifriranih kanala
  • Same mijenjaju oblik kako bi izbjegle otkrivanje
  • Ponovno se instaliraju ako su djelomično uklonjene

Primjeri iz stvarnog svijeta:

  • Operation Aurora (2010): Zlonamjerni softver ostao je neotkriven u Googleovim sustavima mjesecima, kradući izvorni kod.
  • Flame (2012): Državno sponzorirani zlonamjerni softver koji je inficirao sustave do 5 godina prije nego što je otkriven.
  • Duqu 2.0 (2015): Pronađen u mreži Kasperskyja — ostao skriven 3 godine unatoč tome što je bio unutar sigurnosne tvrtke.

Ako sigurnosne tvrtke ostaju zaražene godinama, kakve šanse imate vi da ručno otkrijete infekciju?

Što zlonamjerni softver može učiniti dok se skriva

Krade vaše podatke

Zlonamjerni softver tiho kopira dokumente, fotografije i datoteke na svoje servere. To uključuje:

  • Porezne prijave i financijske dokumente
  • Osobne fotografije i videozapise
  • Poslovne dokumente i intelektualno vlasništvo
  • Bilo što pohranjeno na vašem uređaju

Pronalazi osjetljive datoteke

Napredni zlonamjerni softver ne preuzima sve — on pretražuje inteligentno:

  • Datoteke koje sadrže riječi poput "password", "OIB", "bankarstvo"
  • Uobičajene vrste datoteka: .pdf, .docx, .xlsx, .txt
  • Lozinke i podatke za automatsko popunjavanje spremljene u pregledniku
  • Kripto novčanike
  • SSH ključeve i VPN konfiguracije

Krade lozinke

Keyloggeri bilježe svaki pritisak tipke, hvatajući:

  • Sve lozinke dok ih tipkate
  • Brojeve kreditnih kartica
  • Poruke i e-mailove
  • Sve što pretražujete

Zlonamjerni softver za snimke zaslona povremeno snima vaš ekran, hvatajući:

  • Online bankarske sesije
  • Upravitelje lozinki dok su otključani
  • Privatne razgovore
  • Povjerljive poslovne dokumente

Zaključava vaše datoteke

Ransomware šifrira vaše datoteke i iznuđuje uplatu. Kad vidite poruku o otkupnini, već je kasno — datoteke su već šifrirane. Žrtve se suočavaju s:

  • Gubitkom svih osobnih datoteka (fotografije, dokumenti)
  • Isplatama od 500 do 5.000+ USD za dešifriranje
  • Bez jamstva da će datoteke biti vraćene čak i nakon plaćanja
  • Mogućim curenjem podataka ako ne platite
Statistika ransomwarea 2024.: Prosječan zahtjev za otkupninu iznosio je 2,7 milijuna USD za tvrtke i 1.200 USD za pojedince. Puno žrtava nije dobilo pristup podacima niti nakon plaćanja iznude - njih blizu 60%. Od ukupnih napada, 37% žrtava ransomwarea platilo je — potičući nove napade.

Ručno otkrivanje skoro je nemoguće

Mislite ručno provjeriti ima li zlonamjernog softvera?

Task Manager vam neće pomoći

Otvaranje Task Managera i pregled pokrenutih procesa je beskorisno jer:

  • Zlonamjerni softver se skriva unutar legitimnih procesa (explorer.exe, svchost.exe)
  • Imena procesa mogu biti lažirana da izgledaju legitimno
  • Rootkiti neće biti vidljivi Task Managera kao "obični" procesi
  • Suvremeni sustavi imaju 100+ procesa — kako znati koji su zlonamjerni?

Provjera DLL-ova je posao sa punim radnim vremenom

Čak i ako koristite napredne alate poput Process Monitora za pregled DLL-ova (Dynamic Link Libraries) koje svaki proces učitava:

  • Tipičan sustav učitava tisuće DLL-ova
  • Zlonamjerni DLL-ovi imaju imena koja izgledaju legitimno
  • Učitavaju se u pouzdane procese
  • Trebali biste istražiti svaki sumnjivi DLL
  • Do trenutka kad završite, virus je možda promijenio obrazac djelovanja

Nadzor mreže ne otkriva sve

Možda pokušate nadgledati mrežni promet pomoću Wiresharka kako biste uočili zlonamjerne veze:

  • Zlonamjerni softver koristi šifrirane veze (HTTPS) baš kao i legitimni softver
  • Kontrolni serveri se često prikazuju kao legitimne domene
  • Promet se može maskirati unutar normalnog web pregledavanja
  • Trebali biste analizirati tisuće paketa — većina izgleda normalno
  • Zlonamjerni softver često se „javlja" samo jednom dnevno kako bi izbjegao otkrivanje
Stvarnost: Sigurnosni istraživači s godinama iskustva i specijaliziranim alatima jedva uspijevaju ručno identificirati sofisticirani zlonamjerni softver. Ako ovo čitate kao opći savjet, jednostavno to ne možete učiniti ručno. To je kao da pokušavate izvesti operaciju nakon što ste pogledali YouTube video.

Na mobitelima je to praktički nemoguće

Na mobilnim uređajima, ručno otkrivanje je još beznadnije:

Nemate pristup sustavu

  • Ne možete vidjeti pokrenute procese (iOS to ne dopušta)
  • Android strogo ograničava što aplikacije mogu nadzirati
  • Nema ekvivalenta Task Managera ili Process Monitora
  • Operacijski sustav skriva niskorazinsku aktivnost

Aplikacije u sandboxu

  • Aplikacije se pokreću u sandboxovima — ne možete vidjeti što rade
  • Ne možete pregledavati mrežni promet bez rootanja/jailbreaka
  • Rootanje/jailbreak vas čini još ranjivijima, ne sigurnijima

Nema dostupnih alata

  • Process Monitor, Wireshark i drugi dijagnostički alati ne rade na mobitelima
  • Čak i da rade, imali biste isti problem „igle u plastu sijena"
  • Dozvole aplikacijama daju se pri instalaciji — zlonamjerne aplikacije već imaju pristup

Ako je vaš mobitel zaražen, to nikada nećete znati bez antivirusnog softvera. A do tada - mobitel bi mogao:

  • Pratiti vašu lokaciju 24/7
  • Snimati pozive
  • Čitati poruke
  • Krasti fotografije dok ih snimate
  • Bilježiti svaku aplikaciju koju otvorite

Kako antivirusni softver zapravo radi

Umjesto da vi ručno provjeravate milijune datoteka i procesa, antivirusni softver automatizira cijeli proces:

Detekcija temeljena na osnovu potpisa

Antivirusni softver održava baze poznatih potpisa zlonamjernog softvera — jedinstvenih identifikatora svake prijetnje. Kada skenirate datoteku, antivirus je uspoređuje s milijardama potpisa iz baze znanja u tom trenutku.

Analiza obrazaca aktivnosti

Softver proučava obrasce ponašanja koji izgledaju sumnjivo:

  • Program pokušava mijenjati sistemske datoteke
  • Prekomjerne mrežne veze prema nepoznatim serverima
  • Pokušaj skrivanja od Task Managera
  • Čitanje datoteka kojima ne bi trebao pristupati

Nadgledanje u stvarnom vremenu

Antivirus prati svaki program na vašem sustavu zbog zlonamjernih radnji:

  • Neočekivano šifriranje datoteka (ransomware)
  • Masovno kopiranje dokumenata
  • Bilježenje pritisaka tipki
  • Snimanje zaslona

Analiza u oblaku

Suvremeni antivirusni softver prenosi sumnjive datoteke na cloud servere gdje modeli strojnog učenja (AI), trenirani na milijardama uzoraka zlonamjernog softvera, analiziraju datoteke u nekoliko sekundi — nešto što vi ručno nikada ne biste mogli učiniti.

Automatska ažuriranja

Definicije zlonamjernog softvera ažuriraju se više puta dnevno. Nove prijetnje dodaju se u bazu odmah nakon otkrivanja. Bez automatizacije, istraživali biste prijetnje 24/7.

Sama količina prijetnji čini ručno otkrivanje nemogućim: Antivirusne tvrtke otkriju više od 560.000 novih varijanti zlonamjernog softvera svaki dan. To je 6,5 novih prijetnji u sekundi. Ne možete ih sve provjeriti ručno.

Što se događa bez antivirusnog softvera

Posljedice ako ostanete nezaštićeni:

  • Krađa identiteta: Ukradene lozinke prodaju se na dark webu
  • Financijska krađa: Keyloggeri hvataju bankovne podatke, računi se prazne
  • Ransomware: Datoteke postanu šifrirane, a fotografije i dokumenti zauvijek izgubljeni
  • Botnet regrutacija: Vaš uređaj se koristi za napade na druge, a vi ste pravno odgovorni
  • Curenje podataka: Osobne datoteke procure u javnost i budu korištene za ucjenu
  • Spor rad sustava: Malware za rudarenje kriptovaluta koristi vaš CPU, drastično skraćujući vijek hardvera
Usporedba troškova: Dobar antivirus košta 30–60 € godišnje. Oporavak od ransomwarea košta 500–5.000 €. Oporavak od krađe identiteta traje 100+ sati i tisuće eura u pravnim troškovima. Bez antivirusa možete uštediti sitno, ali izgubiti puno.

Kako početi

Instalacija antivirusne zaštite traje 5 minuta:

  1. Odaberite antivirus
  2. Preuzmite i pokrenite instalacijski program
  3. Pokrenite potpuno skeniranje sustava
  4. Uključite zaštitu u stvarnom vremenu
  5. Postavite automatska ažuriranja i prst u uho

Nakon početnog skeniranja, antivirusni softver tiho radi u pozadini, štiteći vas 24/7 bez ikakvog truda s vaše strane.

Saznajte više: Pogledajte naš vodič o zaštiti na internetu uz VPN-ove, antivirusne programe i upravitelje lozinki — tri alata koja su svima potrebna.